Posttraumatski stresni poremećaj i problemi u ponašanju kod odraslih osoba s oštećenjem vida
Kao dio međunarodnog projekta PsyCoDiVIA, redovito se sastaju stručnjaci iz Nizozemske, Belgije, Njemačke, Hrvatske i Mađarske.
Dijele svoje znanje i iskustvo u prepoznavanju i dijagnosticiranju psiholoških i psihijatrijskih problema kod odraslih slijepih i slabovidnih osoba. Projekt vode i u njemu sudjeluju stručnjaci koji rade s ovom ciljanom skupinom.
Svaki sastanak posvećen je određenoj temi. Tijekom posljednjeg sastanka, 8. i 9. travnja, okupili su se u Budimpešti kako bi istražili temu posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i problema u ponašanju. Centar „Vinko Bek“ predstavljale su kolegice s Odjela za psihosocijalnu rehabilitaciju odraslih osoba.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
Tijekom susreta razmijenjeni su brojni primjeri traumatskih iskustava koja na prvi pogled možda ne djeluju ozbiljno, ali mogu ostaviti duboke psihološke posljedice. Neki od njih uključuju:
- Situaciju u kojoj je osoba ostavljena sama na nepoznatom mjestu
- Iznenadno oglašavanje protupožarnog alarma tijekom vježbe evakuacije
- Provalu koja se dogodila nedugo nakon što je osoba potpuno izgubila vid
Ovi primjeri naglašavaju koliko trauma može biti individualna i kako naizgled svakodnevni događaji mogu imati snažan utjecaj, osobito kod osoba s oštećenjem vida.
Što će netko doživjeti kao traumatično iskustvo, vrlo je individualno. Samo korisnik može procijeniti je li nešto za njega bilo traumatično. Osobito kod osoba s oštećenjem vida, trauma može nastati u naizgled svakodnevnim situacijama, poput dobivanja dijagnoze ili podvrgavanja medicinskim zahvatima.
Problemi u ponašanju
Na temelju studija slučaja iz Njemačke, sudionici su raspravljali o izazovnim situacijama iz prakse te otvorili važna pitanja poput:
- Kako na primjeren način reagirati kada osoba upućuje prijetnje?
- Koji su mogući okidači za takvo ponašanje?
- Što učiniti kada je nekome očito potrebna pomoć, ali procese procjene doživljava kao prijetnju te ih zbog toga odbija?
Kako bi se pravovremeno prepoznali trenuci kada emocionalna napetost kod korisnika počinje rasti, može se primijeniti tzv. plan signalizacije. Na susretu su predstavljene različite metode koje pomažu u tome, primjerice, sustav boja (zelena, narančasta, crvena) koji označava razinu stresa, kao i upotreba različitih materijala, od glatkih do hrapavih, odnosno od ugodnih do neugodnih na dodir, koji pomažu korisniku u osvještavanju i regulaciji vlastitog stanja.
Važno je imati na umu da do eskalacije rijetko dolazi bez razloga. Iza takvih reakcija najčešće stoji određena unutarnja logika- iako ona na prvi pogled možda nije vidljiva ili razumljiva. Upravo je otkrivanje te logike ključno za prevenciju neželjenih situacija.
Iako postoji niz korisnih alata za analizu i bolje razumijevanje ponašanja, u praksi se oni često ne koriste dovoljno dosljedno ili prilagođeno konkretnoj osobi. Kao posljedica toga, napetosti ne jenjavaju, već se mogu i dodatno produbiti.
Cilj projekta PsyCoDiVIA je opremiti stručnjake ovog područja znanjem i alatima za bolju podršku korisnicima kroz individualiziranu skrb.
Suradnja u grupnim okruženjima
U grupnim okruženjima važno je surađivati s korisnicima kako bi se pronašle podržavajuće intervencije koje pomažu u sprječavanju napetih i izazovnih situacija.
Međunarodna suradnja za bolju skrb
Sastanak u Budimpešti donio je mnoge nove uvide i još jednom istaknuo vrijednost međunarodne suradnje. Zajedno stvaramo stvarnu razliku za osobe s oštećenjem vida koje se suočavaju s izazovima mentalnog zdravlja.
Slika Sudionici projekta
